
Kada neko prvi put naručuje kamen, najčešće ga opiše rečima, traži sitniji, krupniji ili onaj za nasipanje. U praksi to skoro uvek vodi do pogrešne isporuke, jer se u proizvodnji agregata svaki materijal definiše preciznom oznakom, a ne opisom, i ta oznaka govori tačno šta se dobija. Kamen koji izgleda slično može imati potpuno različito ponašanje pri zbijanju, pri propuštanju vode i pri nošenju opterećenja, pa se na istoj količini novca može dobiti materijal koji odlično radi ili materijal koji nikada neće dati potreban rezultat. Zbog toga se u ozbiljnoj nabavci prvo definiše namena, zatim se iz namene izvodi frakcija, i tek onda se traži cena, jer je cena po toni najmanje važan podatak ako je materijal pogrešan.
Oznaka izgleda kao dva broja razdvojena kosom crtom i ona nije šifra nego mera. Prvi broj označava donju granicu veličine zrna, a drugi gornju granicu, i to u milimetrima. Kada piše 4/8, to znači da se u tom materijalu nalaze zrna približno između četiri i osam milimetara, bez sitnog praha i bez krupnih komada. Kada piše 0/31.5, to znači da materijal sadrži sve, od najsitnijeg praha i peska do zrna od trideset i po milimetara, i to je ono što se u svakodnevnom govoru naziva tucanikom za nasipanje. Iz te razlike proizlazi i sve ostalo, jer materijal koji sadrži i sitno i krupno odlično se zbija i pravi čvrstu i nosivu masu, dok materijal jedne veličine zrna ostaje šupljikav i propušta vodu, pa se koristi tamo gde je to potrebno.
Ovo je najvažniji princip u celoj priči i on se lako razume kroz jednostavnu sliku. Kod mešanih frakcija, kod materijala tipa 0/31.5 i 0/63, sitna zrna popunjavaju prostor između krupnih, pa se pri zbijanju dobija gusta i međusobno uklještena masa koja može da preuzme veliko opterećenje. Upravo zbog toga se ovi materijali koriste za nosive slojeve, za tampone i za podloge ispod svega što treba da izdrži saobraćaj. Kod jednozrnih frakcija, kod materijala tipa 16/32, 31/63 i 63/120, sva zrna su približno iste veličine, pa između njih ostaje veliki prostor kroz koji voda slobodno prolazi. Ti materijali se zato koriste za drenaže, za odvodnjavanje i za nasipe u vlažnom terenu, a nikada kao završni nosivi sloj ispod popločanja, jer se pod opterećenjem pomeraju.
Krupni materijali imaju svoje jasno mesto. Kamen 63/120 se koristi za nasipe, za saniranje mekih i vlažnih terena, za izradu donjih slojeva na lošoj podlozi i za obalne i zaštitne radove, jer njegova veličina obezbeđuje stabilnost i vrlo brzo odvođenje vode. Frakcija 31/63 se koristi za drenažne slojeve, za drenažne rovove, za podloge u terenima sa visokim nivoom podzemne vode i kao donji sloj na parcelama koje se pripremaju za gradnju. Kod oba materijala važi jedno pravilo koje se često prekrši, preko krupnog drenažnog sloja uvek ide sloj koji ga zatvara i nosi, a nikada se popločanje ili beton ne postavljaju direktno na krupan kamen, jer u suprotnom sitniji materijal odozgo propada u šupljine i ceo sloj se sleže.
Ovo je grupa koja se najviše prodaje i koja pokriva najveći broj svakodnevnih potreba. Materijal 0/31.5 je klasičan tampon, podloga ispod betonskih staza, ispod behatona, ispod platoa, ispod prilaza za vozila i ispod temeljnih ploča, a koristi se i za izradu i sanaciju makadamskih puteva i prilaza. Materijal 0/63 se koristi tamo gde su slojevi deblji i opterećenja veća, za donje nosive slojeve puteva, za velike platoe, za gradilišne saobraćajnice i za pripremu terena pod teškom mehanizacijom. Praktično pravilo koje pomaže u odlučivanju glasi ovako, za kućne prilaze i dvorišta se najčešće koristi 0/31.5, a za teški saobraćaj i za velike površine se donji slojevi rade sa 0/63, a završni sloj sa 0/31.5, jer se time dobija i nosivost i ravna površina za dalji rad.
Sitni materijali su najčešće namenjeni betonu i završnim slojevima. Frakcija 0/2, sitni drobljeni materijal, koristi se kao sloj za poravnanje i kao podloga ispod behaton ploča, kao i za fugovanje, jer omogućava precizno nivelisanje i dobro naleganje ploče. Frakcije 2/4 i 4/8 se koriste u betonskim mešavinama, u asfaltnim mešavinama, za tanke završne slojeve, za staze i za dekorativne površine. Frakcije 8/16 i 16/32 su klasične betonske frakcije, krupni agregat u betonu, pri čemu se veličina bira prema debljini elementa i prema gustini armature, jer prekrupan agregat ne prolazi između šipki armature. Za korisnika je važno da zna da kvalitet betona vrlo direktno zavisi od čistoće i granulacije agregata, pa se za odgovorne konstrukcije koristi isključivo materijal sa odgovarajućom dokumentacijom.
Dva agregata iste frakcije mogu se ponašati potpuno različito, a razlog je u obliku i čistoći zrna. Drobljeni kamen, tucanik, ima oštre ivice i nepravilan, ugaon oblik, pa se zrna pri zbijanju međusobno uklješte i drže položaj, dok se rečni šljunak sa zaobljenim zrnima znatno lakše pomera. Zbog toga se za nosive slojeve po pravilu bira drobljeni materijal. Drugi važan parametar je udeo sitnih čestica i prašine, jer prevelika količina praha smanjuje vezu između zrna i, u vlažnim uslovima, pretvara sloj u blato. Treći je otpornost samog kamena na habanje i na mraz, jer se materijal koji se lako drobi pod valjkom i pod saobraćajem vremenom pretvara u prah, pa nosivost pada. Sve to su osobine koje se ne procenjuju okom nego se dokazuju ispitivanjem.
Za sve agregate se izdaje odgovarajuća dokumentacija, rezultati ispitivanja i atest ovlašćene institucije, i to nije papir zbog papira. Iz njega se vidi granulometrijski sastav, koliko materijala prolazi kroz koje sito, zatim čistoća, otpornost na habanje i otpornost na dejstvo mraza, a upravo ti podaci govore da li materijal ispunjava zahteve za konkretnu ugradnju. Za investitore i izvođače na većim projektima dokumentacija je uslov bez koga se materijal ne može ugraditi, jer se pri primopredaji radova traži dokaz o poreklu i kvalitetu. Za privatne kupce ista dokumentacija je garancija da su dobili ono što su platili. Zbog toga se pri poručivanju uvek pita da li za konkretan materijal postoji atest, i to je pitanje koje ozbiljnog isporučioca ne iznenađuje.
Da bi izbor bio jednostavan, evo pregleda koji pokriva devedeset odsto upita. Za tampon ispod behatona, staze i dvorišta bira se 0/31.5. Za donje nosive slojeve puteva i velikih platoa bira se 0/63. Za drenažu oko temelja, za drenažne rovove i za odvodnjavanje bira se 31/63, a kod većih količina vode i 63/120. Za nasipanje mekog i vlažnog terena i za nasipe bira se 63/120. Za betonske mešavine biraju se 4/8, 8/16 i 16/32, u zavisnosti od elementa. Za završno poravnanje ispod ploča bira se 0/2 ili sitna frakcija po dogovoru. Ako namena nije u ovom spisku ili ako niste sigurni, najbolje rešenje je da opišete šta gradite i kakvo opterećenje se očekuje, jer se iz toga frakcija određuje pouzdano.
Za tačnu i brzu ponudu potrebno je nekoliko podataka. Prvo, za šta se materijal koristi, tampon, drenaža, beton, nasipanje ili sanacija puta. Drugo, željena frakcija ako je već poznata iz projekta. Treće, potrebna količina, i to najbolje u tonama, a ako se zna samo površina i debljina sloja, dovoljno je poslati te podatke, jer se preračun radi lako. Četvrto, adresa isporuke i uslovi pristupa. Peto, željeni rok i dinamika, da li ide sve odjednom ili u više tura. Šesto, da li je potrebna prateća dokumentacija i atest, što je kod firmi i gradilišta po pravilu obavezno. Sa tim podacima se dobija ponuda koja se ne menja usput, a materijal koji stigne odgovara onome zbog čega je i naručen.
